Zob u bezglutenskoj dijeti


Oko zobi, kao žitarici dozvoljenoj u bezglutenskoj prehrani, i dalje postoje oprečna mišljenja i nema jedinstvenog stava da li je dozvoljena u prehrani osoba oboljelih od celijakije ili nije. Jedan dio stručnjaka smatra da je za osobe oboljele od celijakije zob sigurna, ali obzirom da je često kontaminirana glutenom, zbog bliskog kontakta s pšenicom, raži i ječmom tijekom uzgoja, skladištenja i prerade, dozvoljeno je konzumirati samo certificiranu bezglutensku zob, iako i takva zob kod određenog dijela oboljelih može izazvati simptome i oštećenje tankog crijeva. Drugi dio stručnjaka smatra da, bez obzira da li je u pitanju certificirana bezglutenska zob, ista zbog svog sastojka avenina (frakcija prolamina sadržana u zobi), kod određenog dijela oboljelih može pokrenuti simptome i oštećenje tankog crijeva, te je preporuka da se zob ne uključuje u prehranu oboljelih osoba.

(izvor slike - sirovahrana.hr)

Medicinski savjetodavni odbor (MAC) Australskog udruženja oboljelih od celijakije mišljenja je da unatoč opsežnim medicinskim istraživanjima u vezi zobi i celijakije, zob treba isključiti iz prehrane bez glutena sve dok istraživanja ne postanu konačna i u vezi tog pitanja izdali su svoje posebno očitovanje koje donosimo u cijelosti:

„Zob i bezglutenska dijeta

Toksičnost zobi za osobe s celijakijom kontroverzna je tema koja je dovela do različitih preporuka u pogledu njezine prikladnosti u bezglutenskoj prehrani.

Izraz "gluten" koristi se za zajednički opis dijelova proteina ("prolamina") iz žitarica kao što su pšenica, raž, ječam i zob, a koji su štetni za osobe s celijakijom. Prolamini iz svake vrste žitarica drugačije se nazivaju: prolamin iz pšenice naziva se - glijadin, iz ječma – hordein, iz raži – sekalin, a iz zobi - avenin. U osoba s celijakijom, konzumiranje ovih prolamina dovodi do imunološke reakcije.

Ne postoji test za prisustvo glutena u zobi

Trenutni testovi na gluten u hrani mogu mjeriti glijadin, hordein i sekalin, ali ne i avenin, jer je avenin malo drugačiji protein. U skladu s tim, Australski kodeks o prehrambenim standardima zabranjuje uporabu oznake „bez glutena“ na proizvodima koji sadrže zob.

Australski standard za hranu razlikuje se od regulative u Europi i SAD-u, gdje se zob može označiti i prodavati kao namirnica „bez glutena“. Točnije, ove oznake "bez glutena" za zob su ekvivalenti zobi označenoj "bez žitarica" u Australiji, tj. označavaju da u toj zobi nema mjerljive kontaminacije pšenicom, raži ili ječmom.

Da li je dozvoljeno konzumirati nekontaminiranu zob na striktnoj bezglutenskoj prehrani?

Dokazi ukazuju na to da većina ljudi s celijakijom dobro podnosi nekontaminiranu zob. Međutim, kod nekih osoba koje boluju od celijakije, konzumacija zobi može izazvati potencijalno štetan imunološki odgovor. Imajte na umu da izostanak simptoma kod konzumiranja nekontaminirane zobi ne ukazuje nužno da je konzumacija sigurna - oštećenje crijeva se još uvijek može pojaviti unatoč odsutnosti simptoma.

Preporučuje se da pojedinci koji žele konzumirati zob kao dio svoje prehrane bez glutena to rade pod liječničkim nadzorom kako bi se osigurala odgovarajuća kontrola i sigurnost. Gastroskopija i biopsija tankog crijeva prije i nakon 3 mjeseca redovite konzumacije zobi može pomoći utvrditi da li je za svaku pojedinu osobu s celijakijom sigurno konzumirati zob.“

(slika preuzeta sa: www.mayoclinic.org/diseases-conditions/celiac-disease/multimedia/celiac-disease/img-20008072)

Na stranicama američkih, europskih i kanadskih udruženja osoba oboljelih od celijakije otprilike se nailazi na slične stavove glede upotrebe zobi u bezglutenskoj prehrani. Stručnjaci ističu da je kod upotrebe zobi potreban oprez, ali da zob u svom prirodnom obliku ne sadrži protein gluten. Problem se javlja ako se zob proizvodi, pakira ili skladišti na istom mjestu kao i pšenica, ječam i raž, uslijed čega može doći do kontaminacije s navedenim žitaricama. Oboljele osobe smiju konzumirati samo zob koja je nekontaminirana. Trenutna istraživanja pokazuju da većina oboljelih od celijakije može tolerirati zob u svom čistom, nekontaminiranom obliku, dok će mali postotak oboljelih reagirati i na čistu, nekontaminiranu zob (oko 10%-15% oboljelih pokazuje reakciju i prilikom korištenja certificirane bezglutenske zobi u svojoj prehrani). Iako razlog za ovu reakciju nije potpuno razumljiv, određena literatura sugerira da protein u zobi (avenin) može izazvati odgovor sličan glutenu.

Iz gore navedenoga proizlazi da o samom oboljelom ovisi hoćete li u svoju prehranu uključiti bezglutensku zob ili ne. No, stručnjaci sugeriraju da pojedinci koji svojoj bezglutenskoj prehrani žele dodati zob trebaju to učiniti pod vodstvom svog nutricioniste ili liječnika. Unos zobi treba biti ograničen na protuvrijednost pola šalice zobenih pahuljica na dan, a svaki unos zobi ili proizvoda koji sadrže zob mora biti označen znakom prekriženog klasa žita, odnosno mora biti certificirano bez glutena. Proizvodi od zobi često su označeni kao "100% zob“, „čista zob" ili "organska zob“, no ovakvo označavanje zobi ne znači i da proizvod tj. zob nije kontaminirana glutenom. Pojedinci koji razviju bilo koji simptom nakon uvođenja zobi u svoju prehranu trebaju o tome obavijestiti svog nutricionistu ili liječnika.

Izvor:
1.    www.coeliac.org.au/uploads/65701/ufiles/Position_Statements/CAPSOats.pdf
2.    celiacdisease.about.com/od/glutenfreegrains/f/Is-Oatmeal-Gluten-Free.htm